PROGRAMI GOSPODARSKE OBNOVE  REPUBLIKE HRVATSKE

Dana 17. 06. 2010. godine u prostorijama "Nacionalne sveučilišne knjižnice"  Zagrebu, u organizaciji "Hrvatskog Svjetskog Sabora" (HSSD), održan je treći znanstveni skup o programima gospodarske obnove Republike Hrvatske. Skupu je prisustvovalo osamdesetak sudionika iz Hrvatske i Svijeta.

U uvodnom izlaganju predsjednik HSSD i koordinator realizacije gospodarskih programa gosp. Niko Šoljak, nakon odslušane Himne i odavanja počasti stradalima za Hrvatsku, pozdravio prisutne i naglasio: Ovo je treći znanstveni skup o programima gospodarskog razvoja RH. Zahvaljujem se svim stručnjacima koji su cijeli svoj život uložili u pojedine programe kako bi pomogli boljitku Hrvatske, ujedno pozivamo sve istraživače da svoje programe, kao autori, dostave u HSSD kako bi osigurali uvjete da naša Hrvatska može izaći na svjetsko tržište razvojnog kapitala preko kojeg će osigurati svoju i našu bolju i sretniju budućnost.

Od prijavljenih razvojnih programa, gospodin Šoljak posebno ističe slijedeće:

  • MEĐUNARODNI CENTAR MLADIH, koji se treba realizirati na prostoru od 200 km2 na području gradova Vrgorca i Makarske te susjednog grada Ljubuškog u B i H;
  • PROGRAM GOSPODARSKE OBNOVE HRVATSKE,
  • Program MEĐUNARODNI POSLOVNI CENTAR Karlovac,
  • Program OLIMPIJADA KULTURE Osijek( 2012. god.)
  • PROGRAM ZBRINJAVANJA OTPADOM u RH,
  • PROGRAM ENERGETIKE u RH.
  • PROGRAM EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE  

Do sada je prijavljeno ukupno 33 programa, a u procesu dovršetka nalazi se još 5 programa koji će biti kompletirani ovih dana. Ukupna aproksimativna procjena investicija, za 33 programa, procjenjuje se na iznos cca. 100 milijardi EUR-a, čime se otvara 400.000 novih proizvodnih radnih mjesta. Do sada su osigurana investicijska sredstva u iznosu cca. 50 milijardi EUR-a. Najveći dio sredstva odnosi se na Program tranzita robe preko Hrvatske u međunarodnom javnom prometu i "Hrvatsku Svjetsku Banku" na koje otpada cca. 60 milijardi EUR-a, a za ostale investicije preostaje cca. 40 milijardi EUR-a. Akcent današnjeg Znanstvenog skupa biti će prometni pravci i program "Hrvatske Svjetske Banke", "Olimpijada kulture", koja se organizira u Hrvatskoj 2012. godine te "Međunarodni Poslovni centar Karlovac".

             Nakon toga riječ je dobio prof. dr. sc. Ivan Miloš iz Rijeke kao voditelj međunarodnog projekta INTERIM čiji je naručitelj Europska komisija. Svoje izlaganje gospodin Miloš je započeo slijedećim navodima:
Naša zemlja se sukobljava s vrlo ozbiljnom gospodarskom i moralnom krizom. U ovom trenutku HRVATSKA VLADA ne posjeduje niti jedan službeni dokument koji sadrži konkretna strateška određenja iz kojih bi se moglo utvrditi bilo kakav konkretni gospodarski program ili projekt, koji bi omogućavao izlazak iz aktualne krize.
            Nedavno istaknuta "Strategija razvoja", s kojom je Vlada izašla u javnost, ne može poslužiti za raspravu o strateškim programima i projektima, a još manje za poduzimanje konkretnih strateških poteza.
            Isto tako ni znanost ni struka nisu još ponudili niti jedan konkretni smjer i PROGRAM ZA IZLAZAK IZ GOSPODARSKE I MORALNE KRIZE. Svi nude nekakve nove načine oporezivanja plaća, mirovina, ukidanje državnih poticaja, subvencija, smanjivanje TV pretplate itd., a nitko ni riječi o konkretnim programima i projektima, koji će osigurati:

  Pokretanje velikih investicijskih radova

  1.  Otvaranje velikog boja novih proizvodnih radnih mjesta
  2.  Pokretanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva
  3.  Značajno povećavanje - porast BDP i životnog (potrošačkog) standarda
  4.  Sustavno i dugoročno povećavanje izvoza i relativno smanjivanje uvoza, itd.

 Jedno od najgorih mogućih rješenja predstavlja čekanje katastrofe - "grčkog sindroma" - na hrvatski način, koji se može preventivno spriječiti na više načina, među kojima je i slijedeći:

1. Potrebno je UTVRDITI SKUPINU GOSPODARSKIH PROGRAMA I PROJEKATA za koje se smatra da će pokrenuti razvoj sveukupnog gospodarskog sustava.

2. Nakon toga potrebno je, unutar utvrđenih programa i projekata, ODREDITI PRIORITETE I SLIJED NJIHOVIH IZVOĐENJA.

3.Odabrati način i SUSTAV ZA NJIHOVU APLIKACIJU, odnosno realizaciju.

 Hrvatski razvojni resursi iznose oko 56 milijardi EUR-a, koji se mogu koristiti za strateško-gospodarski razvoj, kroz strateško partnerstvo, što znači bez novih zaduživanja države i bez prodaje milimetra hrvatske grude.

Danas Republika Hrvatska ima samo dva izravna specifična strateška resursa s kojima može izaći na svjetsko tržište FDI (Foreign Direct Investments) - izravnih inozemnih ulaganja, a to su:

- Međunarodni javni promet sa pripadajućim ekonomskim multiplikatorima
- Strateška poljoprivredna proizvodnja ekološki održivih živežnih namirnica i njihov pretežiti izvoz preko cjelogodišnjeg turizma, za što postoje izvrsni prirodni resursi.

U ovom trenutku postoji konkretni interes velikih svjetskih ulagača u razvoj međunarodnog javnog prometa, a sasvim konkretno radi se o slijedećim strateškim projektima iz PROGRAMA RAZVOJA PROMETNO-GOSPODARSKOG SUSTAVA:

1. Izgradnja nizinske, dvokolosiječne i elektrificirane željezničke pruge Rijeka - Zagreb - Botovo.

2. Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala "Zagrebačko pristanište".

3. Izgradnja velikog poslovno-logističkog čvorišta "Miklavlje".

4. Razvoj "Međunarodnog poslovnog centra Karlovac"

5. Izgradnja mreže željezničkih pruga između lučkih terminala i logističkih čvorišta za unutarnji (interni) prijevoz kontejnera po strogom normativu matičnih brodova od 75 TEU/h

 - Priprema izgradnje novog matičnog terminala "Omišalj" na otoku Krku.

 - Izgradnja novog željezničko-cestovnog mosta kopno - otok Krk.

 - Izgradnja novog ranžirnog kolodvora "Kraljevica".

 - Izgradnja IMONODE željezničke pruge Rijeka - Koper - Trieste

 - Izgradnja plovnog kanala Dunav - Sava (Vukovar - Šamac)

 - Izgradnja konsolidacijskog strateškog čvorišta "Rugvica" kod Zagreba - Karlovca.

Za projekte od 1. - 5. postoji neupitni strateški interes Europske unije, koja je čak izdala specijalni Certifikat, kojim jamči svojim poduzetnicima za uloženi kapital u njihovu realizaciju, Kine čiji je Parlament donio odluku o ulaganju 10 milijardi USD, te pisma namjere čak 11 najvećih svjetskih brodskih kompanija, koje kontroliraju više od 2/3 svjetskog kontejnerskog prometa i koje imaju bogato iskustvo u FDI ulaganjima u funkciju međunarodnog javnog prometa:

1. "Hutchinson Port Holding" - Vode luku u Hong Kongu, više od 30.000 zaposlenih. Operater i developer u 50 luka u 25 zemalja diljem svijeta. Prošle godine servisirali 65,3 milijuna TEU-a i ostvarili udio od 20% u svjetskom kontejnerskom transportu morem.

2. "PSA Singapore Terminals" - Vode luku u Singapuru, oko 6.000 zaposlenih. Investicije u 28 projekata u lukama u 16 zemalja. Prošle godine ostvarili 25,14 milijuna TEU-a samo u Singapuru, a globalno ukupno 56,93 milijuna TEU-a. Nude uslugu više od 200 pomorskih linija i vezu sa 600 luka u 123 zemlje.

3. "APM Terminals" - Dio su "Maersk" grupacije, imaju oko 18.000 zaposlenika i 50 terminala u 34 zemlje, između ostalog u luci Rotterdam. Ostvaruju promet od 31 milijun TEU-a, te zauzimaju jedno od vodećih mjesta u svijetu u pomorstvu i logistiki.

4. "Dubai Ports World" - Oko 30.000 zaposlenih, 49 terminala i još 12 u razvoju u 31 zemlji svijeta. Prošle godine ostvaren promet od 43,4 milijuna TEU. Očekuju rast prometa do 95 milijuna tona u idućih 10 godina zbog niza razvojnih projekata u Indiji, Kini i Bliskom istoku.

5. "Hamburger Hafen und Logistik AG" - Vlasništvo grada Hamburga, imaju oko 5.000 zaposlenika i slave 125 godina postojanja, te osim u Hamburgu imaju terminal u ukrajinskoj Odessi na Crnom moru. Prošle godine ostvarili 4,9 milijuna TEU-a.

6. "T.O. Delta" S.p.A. (Evergreen Group) - Sjedište u Veneciji, dio su Evergreen grupacije koja ima oko 18.000 zaposlenih i predstavlja jednog od najvećih svjetskih brodara sa više od 150 brodova u floti.

7. "International Container Services Inc." - Sjedište u Manili na Filipinima, posjeduju i upravljaju sa 18 terminala u 13 zemalja. Promet prošle godine iznosio 3,55 milijuna TEU-a. Između ostalog imaju terminale u Brazilu, Poljskoj, Indoneziji, Japanu, Ekvadoru, Magadaskaru.

8. "Overseas Port Management" - Trenutno upravljaju sa kontejnerskim terminalima luke Aden u Jemenu, gdje je ostvareno 350.824 TEU-a, te luke Bandar Abbas u Iranu (1,4 milijuna TEU-a).

9. "Mariner Corporation Limited" - Globalni fond koji se primarno angažira i pojavljuje u razvoju projekata i upravljanju.

10. "Dragados" - Oko 9.000 zaposlenih, veliko iskustvo u gradnji offshore platformi. Dio su španjolske ACS grupacije, čiji je direktor Florentino Perez, aktualni predsjednik nogometnog kluba Real Madrida.

11. "TCB Group" - Vodeći španjolski lučki operater. Imaju terminal u Barceloni i nizu drugih španjolskih luka, te na Kubi, Brazilu i Meksiku.

Kineski brodar "Cosco" zainteresiran za privatizaciju riječke luke. Bilo kako bilo, Kinezi nisu među kandidatima za privatizaciju "Jadranskih vrata", najvrjednijeg dijela riječke luke, ali bi gradili NIZINSKU PRUGU RIJEKA-BOTOVO, Matični terminal, ".Miklavlje"

             Prema rezultatima istraživanja međunarodnog projekta INTERIM prošle godine u svijetu je ostvaren promet veći od 500 milijuna kontejnera (TEU), a do 2020. g. očekuje se promet od milijardu TEU godišnje. Prometna potražnja preko luka Sjevernog Jadrana danas iznosi oko 2,2 milijuna TEU, a transportira se samo oko 750.000, jer nema dovoljno prometnih kapaciteta, a do 2025. g. prometna potražnja će iznositi najmanje 7,5 milijuna TEU (68 milijuna tona tereta) godišnje, što znači da je osigurano sigurno tržište za ulagače kapitala idućih najmanje 100 godina, a opće je poznato da u svijetu ima razvojnog kapitala za projekte sa osiguranim tržištem. Tu se treba posebno naglasiti da se radi o svojevrsnom monopolskom tržištu, jer mu je konkurencija, u startu (luke Sjevernog mora), u nepovoljnijem položaju najmanje za 30%.

 Budući da se Hrvatska više ne može zaduživati u inozemstvu za izgradnju kapitalnih objekata prometne infrastrukture i budući da je potrošila sve druge razvojne instrumente, za izgradnju neproduktivne i ekonomski neopravdane autoceste prema Dubrovniku, sada joj stoje na raspolaganju samo dvije realne i strateški prihvatljive opcije:

Kandidiranje odabranih projekata za financiranje iz kohezijskih i strukturnih fondova EU, čiji se početni iznos očekuje na razini od 3,5 milijardi EUR-a, na rok od 2 godine.

  1. Raspisivanje međunarodnog natječaja za traženje strateških partnera, koji će uložiti svoj razvojni kapital posredstvom instituta koncesija.  

Da bi se odabrani projekti mogli kandidirati za kohezijske fondove i/ili za koncesijski natječaj potrebno je obaviti vrlo složene i obimne pripreme, koje zahtijevaju puno vremena i stručno-praktičnih znanja.
Također, važno je znati da pripreme projektne dokumentacije nisu iste za kandidiranje u fondove EU i međunarodne koncesijske natječaje, što dodatno komplicira cijeli proces. Konačno, nije realno očekivati skoro punopravno članstvo Hrvatske u  EU, a i kada bi se to dogodilo iduće godine valja imati na umu da će se svejedno morati koristiti koncesijski institut, što znači da bi Vlada trebala, ovoga trenutka (danas), početi pripremati proces međunarodnog natječaja za kapitalne projekte.
Ovdje treba posebno istaknuti da će Hrvatska morati uzeti međunarodnu pozajmicu od 600 milijuna EUR-a i uplatiti svoju godišnju članarinu u proračun EU, kada dobije pozivnicu za punopravno članstvo, a iz EU fondova će koristiti raspoloživa razvojna sredstva samo na temelju gospodarskih projekata u kojima dokaže, po strogoj EU metodologiji od čak 259 stranica formata A4, osobiti gospodarski interes EU i ako uspije dokazati Europskoj komisiji da će njezini poduzetnici ostvarivati ekstra profite preko tih projekata na području RH. Do danas je samo 10 zemalja, članica EU, uspjelo ostvariti pozitivnu financijsku bilancu sa EU, što znači da su više iskoristile novčanih - razvojnih sredstava nego što su uplatile članarine, među kojima je Poljska na prvom mjestu, jer skupa sa nama izrađuje europske strateške projekte, a poljska Vlada ih potiče i prihvaća kao svoje stručnjake i eksperte. Naša susjedna Slovenija još uvijek nije uspjela iskoristiti više od 32% uplaćene članarine, pa je u negativnom financijskom saldu, kao većina drugih (17) članica EU.

Po pitanju "Hrvatske Svjetske Banke" gospodin Niko Šoljak nastavlja tvrdnjom da za gospodarstvo banaka ima ulogu krvotoka u ljudskom organizmu. Hrvatska, koja u svom vlasništvu ima samo 6% bankarskog kapaciteta, kontrolira samo 6% uvjeta za razvoj svoga gospodarstva, pa nisu osigurani uvjeti za isplativu proizvodnju i izvoz hrvatskih proizvoda čime smo dovedeni da se danas u hrvatskoj rijetko koji proizvod ispati proizvoditi. Paralelno sa gospodarskim programom moramo imati Hrvatski nacionalnu banku koja će pratiti investicije i financirati proizvodnju  sa pristupačnim razvojnim kamatama. Do sada je, na ovu temu, održano je nekoliko skupova u ovim prostorijama, Grupa 100 u Clivelandu, New Yorku, Las Vegasu, Sydneyu i drugim gardovima svijeta. Kod realizacije tog programa zatražena je pomoć od Katoličke Crkve, konkretno od Zagrebačke Biskupije, te se nadamo da će  uvaženi Kardinal Josip Bozanić osjetiti bilo svog naroda te pomoći da se ovaj program realizira i time osigura bolja budućnost Hrvatskom Narodu. HSSD posjeduje sve uvjete za osnivanje ove Banke i vjerujemo da će se, u sastavu programa "Međunarodnog poslovnog centra Karlovac", taj dio programa i realizirati.
Gospodin Miro Koletić iz Kande ističe da pitanje "Hrvatske Svjetske Banke" predstavlja pitanje nacionalne samostalnosti, kojeg bez nacionalne banke nema. Predlažem da se zajednički domovinska i iseljena Hrvatska organizira i taj program da zajednički realiziramo, kako bi se putem jedne banke pokrenula proizvodnja i financirali proizvodni i razvojni programi pod posebnom uvjetima pogodnim za razvoj proizvodnje i stvaranje nove vrijednosti. Osobno ću pomoći koliko mogu  sa gospodarstvenicima i poslovnim partnerima podržati taj program, kojeg treba što prije realizirati.
Gospodin Vjekoslav Maetić firma "Doking"  naglašava:  "Mi proizvodimo između ostalog strojeve za razminiranje, imamo tržite i narudžbe nedavno smo sa Amerikancima potpisali ugovor vrijedan 17 milijuna dolara. Kontaktirali smo banke u Hrvatskoj, ne možemo dobiti kredit za pokretanje proizvodnje i nabavu materijala, jer kažu da nemamo nekretnina, koje mogu hipotekarno pokriti taj kredit. Svugdje u svijetu poslovna sredstva se dobiju na gospodarski program, a kod nas program i ugovori o isporuci robe ne vrijede ništa i ni jedna banka u Hrvatskoj ne financira proizvodnju, pa smo mi u neravnopravnom položaju sa drugima u svijetu. Jednostavno nemamo uvjete za rad, jer našu proizvodnju banke ne prate. Hrvatska mora imati nacionalnu banku, koja će pratiti proizvodnju, stvaranje nove vrijednosti. Podržavam ovaj gospodarski program, uključit ću se i pomoći koliko mog da se isti realizira što prije.
Gospodin Tomisalv Mardain, vlasnik sam patenta stroja za razvrstavanje, odnosno mobilne tokarilice. Stroj je korišten u rudniku "Bor". Ove godine na popravku stroja, od 520 tona (posjedujem slike i video snimke tih radova). Prednost je što ga se može koristiti u velikim rudnicima za popravke strojeva do 1.000 tona pa i više. Ta vrsta servisa i remonta tek treba zaživjeti u svijetu. Uz ovo imamo još nekoliko usputnih patenata i naprava. Ni jedna banka u Hrvatskoj nije pokazala interes za ovu tehnologiju, s toga sam prisiljen ići po svijetu. Hrvatska nacionalna banka, kojoj je interes razvoj nacionalne tehnologije i napretka programe, koji garantiraju profit sigurno bi financirali dok sadašnje strane banke njih interesira samo potrošnja i financiranje proizvodnje u njihovim nacionalnim državama, a ne u Hrvatskoj. Od nedavno imamo ured i u Engleskoj moram se seliti i stvarati nove vrijednosti u drugim državama svijeta, jer u svojoj državi  nemam uvjete.
Voditelj skupa napominje: Pojedinačno niti jedan, od prethodno istaknutih razvojnih projekata, nije samostalno financijski rentabilan i tehnološki održiv, jer su svi međusobno interakcijski povezani i uvjetovani, pa zajednički generiraju vrlo visoku profitabilnost i poslovnu sigurnost na dugi vremenski rok (100 godina).
Na pitanja dali su ovi programi predstavljeni na Vladi RH, odgovor je potvrdan, od gospodina Šoljka. Vlada RH ih ozbiljno razmatra i vjerujemo da će uskoro doći do potpisivanja sporazuma sa Vladom RH o njihovoj realizaciji. Na pitanje što će se desiti ako Vlada RH ne prihvati ove programe voditelj skupa gospodin Niko Šoljak odgovara:

1. Ovaj program svakako ide u realizaciju. Ako ga Vlada RH prihvati onda ide   odmah i Hrvati će biti ti koji će voditi njegovu realizaciju.

2. Ako ovaj program Vlada RH ne prihvati, a prihvati ga jedna druga opcija, onda Vlada pada i program ide u realizaciju za nekoliko mjeseci.

3. Najgora varijanta je da ovaj program odbije Vlada RH i da ne ide drugom opcijom, pa će onda ići pod pritiskom hrvatskih vjerovnika i EU za godinu ili dvije, što će implicirati uvjete po kojima će drugi imati više koristi od Hrvatskog Naroda i Države Hrvatske, a mi  Hrvati biti ćemo sluge u vlastitoj kući.
Napominjem i čvrsto vjerujem da će prevladati razum da će se prihvatiti realnost jer je ovaj program spas za Vladu RH, za hrvatski narod i Državu Hrvatsku. Prema tome ozbiljna Vlada ne može sebi dozvoliti da ne prihvati spas, koji joj se nudi, a da do danas u isti program nije uložila niti jednu kunu, dok je EU uložila nepovratnih 7 milijuna EUR-a.

Na postavljeno pitanje: Tko su investitori  odnosno tko će investirati u navedene programe projekte ? uslijedio je odgovor da su prethodno navedeni samo partneri koji su, bez javnog poziva naše Vlade, dali svoja pisma namjere, a kada Vlada otvori međunarodni natječaj onda će se vidjeti pravi broj i struktura svjetskih investitora.
U kontekstu dokazivanja interakcijske sprege sveukupnog gospodarskog programa treba naglasiti da je Međunarodni poslovni centar  "Karlovac" lociran na prostoru devastiranog, do danas ne obnovljenog hotela "Korana", u kojem je rezerviran poslovni prostor za desetak svjetskih ulagača kapitala, koji će svoje poslovanje širiti, preko područja Republike Hrvatske,  na cijelu Europu i gospodarski svijet, kako to nalažu svjetska poslovna pravila. Svakom poslovnom partneru biti će ponuđeno od 50 pa do 200 m2 poslovnog prostora, koji će biti uređen prema njihovim zahtjevima i projektima sukladno njihovim potrebama. 
Predsjednica "Hrvatskog Svjetskog Sabora" u Novom Zelandu prof. Suzanna Pinčević umjetnica i autorica knjige o Bleiburgu, je naglasila svoje zadovoljstvo predstavljenim programima iz kojih se vidi da Hrvatska ima izlaza iz krize, što će sa zadovoljstvom upoznati Hrvate u Novom Zelandu, te druge potencijalne investitore i sa mogućnostima ulaganja u RH.
Predsjednica "Hrvatskog Svjetskog Sabora" za Sjevernu Ameriku gosp. Nevenka Čop iz Detroita, ističe da je izuzetno zadovoljna sa ovim skupom te sretna što Hrvatska ima izlaza iz krize. "Zahvalna sam za tako jednostavno i jezgrovito predstavljanje gospodarskog program, što mi omogućava da sa istim upoznam Hrvate u Americi i američke investitore, koji imaju namjeru investiranja u europske zemlje".
Gosp. Maja Jelinić u ime "Demokratske stranke žena" program gospodarske obnove Hrvatske u cijelosti podržava te naglašava da će žene hrvatske učiniti sve kako bi pomogle realizaciji istih.
Gosp. Ivo Jolić, dipl. ing  u ime Stranke Hrvatskog Zajedništva naglašava da je ovaj program Bogom dat i da vjeruje da nema poštenog građanina u RH, koji ove projekte neće podržati, jer je to naša budućnost i naš spas za izlaz iz teške moralne i gospodarske krize. SHZ je u službi naroda, kojoj je moral i moralne norme osnovno mjerilo vrijednosti čovjeka, biti će Vam na usluzi i pomoći u realizaciji predstavljenih programa.
  Na kraju pozvani su sudionici Skupa da pridonesu boljitku Hrvatske bilo intelektualno, fizički ili financijski, s napomenom da je vrijeme za zajedništvo, za odgovornost kako za sadašnje tako i za buduće generacije. Odgovornost za opće dobro koje mora biti iznad osobnog interesa. Bez općeg dobra nema ni pojedinačnog dobra, osim kod pojedinaca koji osobni interes stavljaju iznad općeg. Privremeno oni dobivaju, a dugoročno sijeku granu na kojoj sjede.

 

Zagreb, 17.06.2010.god

Koordinator
Niko Šoljak prof. ing.