HRVATSKI SVJETSKI SABOR

 

 Broj: 01-1-29/2010.

Poreč, 27. ožujka 2010. godine

 

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

 

            U okolnostima kada se Republika Hrvatska sukobljava s posebno teškom i složenom problematikom pokretanja novih i dugoročnih gospodarskih programa i projekta drži se osobito važnim priopćiti hrvatskom puku da nema mjesta strahu i očaju, jer su tek sada ispunjeni uvjeti za ozbiljno i dugoročno pokretanje sustava ulaganja velikih hrvatskih strateških resursa u proces pretvaranja naše Domovine u zemlju ugodnog života i dugovječnog blagostanja. Ovaj optimizam se temelji na potezu HSSD (Hrvatskog Svjetskog Sabora za Dijasporu) kojim je, dana 25. ožujka 2010. godine, dopunjen zahtjev Vladi RH od 21. siječnja 2010. godine, a koji sadrži Program i projekt dugovječne gospodarske revitalizacije hrvatskog gospodarskog i s njime impliciranog sustava, ne samo na području Hrvatske, nego i na području zemalja Središnje i Istočne Europe, koje su vjekovima bile upućene na korištenje hrvatskih strateških resursa za ostvarivanje svojih strateških ciljeva.

            Radi se o velikom nacionalnom programu koji se temelji na rezultatima istraživanja strateških projekta čiju je izradu, s nepovratnim financijskim sredstvima, u iznosu od 7.000.000 EUR-a, financirala Europska unija i za čiju je aplikaciju osigurala 21.000.000.000 EUR-a strogo namjenskih sredstava, po poznatim svjetskim modelima dugoročnog strateškog partnerstva, u koje RH ulaže strateške resurse, a strateški partneri investicijski kapital.

            Pored toga, nakon dovršetka prve razvojne faze, koja će rezultirati otvaranjem najmanje 150.000 novih proizvodnih radnih mjesta na području RH i stvaranjem čvrstih uvjeta za dugoročni porast BDP za najmanje 4,5% godišnje, rezerviran je novi PPP razvojni fond u visini od još dodatnih 30 milijardi EUR-a. Realizacijom ovoga programa i projekta, kojeg RH ne može odbaciti, jer na to Hrvatsku obvezuju brojne međunarodne konvencije, između ostalih i Konvencija UN o neškodljivim prolazima, koju je RH ratificirala i na koju se sve intenzivnije i sve konkretnije pozivaju EU zemlje čije držane granice ne tangiraju "Jadransko-ionski" međunarodni koridor, s kojim RH mora upravljati prema obvezujućim odredbama Međunarodne konvencije UN o pravu mora iz 1982.g.

            Dakle, Hrvatska jednostavno mora postati glavna prometna destinacija ulaza i izlaza  robe široke  potrošnje za Europu. Između ostalog programom je predviđena gradnja 5 novih tankera sa rezervoarima od nehrđajućeg čelika kojima će se u Hrvatsku dovoziti plin i nafta,  a iz Hrvatske izvoziti voda i to po paritetu 1 : 1. Pored toga EU traži od RH da se odmah započne s pripremnim radnjama za izgradnju IMONODE željezničke, dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge Rijeka - Pula - Koper - Trieste na koti 200 m/nv; zatim nova pruga Rijeka - Karlovac - Botovo; Matični kontejnerski terminal "Zagrebačko pristanište" u Luci Rijeka; Veliki prometno-industrijski logistički centar "Miklavlje" u općini Matulji; Međunarodni poslovni centar "Karlovac", iz njezinih kohezijskih i strukturnih fondova, koji će iduće godine biti otvoreni za operativno korištenje. Ako Hrvatska ne prihvati ovaj naš program i projekt onda neće moći koristiti ove EU fondove, a što se neće dogoditi, jer ni EU nema boljih rješenja svoje problematike, od prezentiranih u ovom našem programu i projektu, koje je izradio Prof. dr. sc. Ivan Miloš, sa "Hrvatske akademije tehničkih znanosti" u suradnji s brojnim suradnicima iz EU, u koordinaciji "Hrvatskog Svjetskog Sabora".

 

                                                                              Koordinator Niko Šoljak prof. ing.