Rezime zaključaka sa sastanka „Hrvatskog Svjetskog Sabora“ održanog u Zagrebu dana 17. rujna 2008. godine u prostorijama Ministarstava poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

 

1.1. Traži se od Ministarstva Poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da u 2009. godini osiguraju sredstva u iznosu od 3 do 4 miliona kanua za izradu programa u svrhu pokretanja eko-proizvodne na površini od 1.500 hektara veoma plodne zemlje, koja je pogodna za proizvodnju više vrsta poljoprivrednih kultura. Grad Vrgorac posjeduje program dugoročnog razvoja ekološke poljoprivrede, ali su mu potrebita financijska sredstva za izradu glavnog programa u kojem će biti posebni razvojni projekti, koji će biti stavljeni na raspolaganje investitorima u zemlji i inozemstvu za razvoj eko-poljoprivrede čije produkte potražuje sve veći broj potrošača i u našoj zemlji.

1.2. Moli se Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da  u suradnji sa Gradom Vrgorcem i „Hrvatskim Svjetskim Saborom“ osigura sredstva i stručnu pomoć za osposobljavanje poljoprivrednih proizvođača za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Putem tečaja, koji bi trajao 3 do 5 dana. Planira se s jednim kvalitetnim programom stručno educirati sadašnje i buduće proizvođače ekološke poljoprivrede. Ujedno bi se te proizvođače temeljito informiralo o prednostima eko-proizvodnje te o važećoj legislativi i mogućnostima koja im pruža Ministarstvo Poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, kroz poticanja eko-proizvodnje.

 

2.1. Traži se od Ministarstva znanosti obrazovana i športa da, u suradnji sa „Hrvatskim Svjetskim Saborom“ bude organizator sastanaka vezanih za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTARA MLADIH“,  koji se organiziraju na razini ministarstava Republike Hrvatske, kako je dogovoreno sa gospodinom Radovanom Fuchsom, ph.d., prije razvoja programa „MEĐUNARODNI CENTAR MLADIH“.

2.2. Moli se Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, da program „MEĐUNARODNOG CENTARA MLADIH“ prevede na nekoliko stranih jezika.

2.3. Traži se od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, da osigura financijska sredstva u svrhu izrade urbanističkog plana za sokolske i sportske sadržaje, koji su predviđeni programom „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

3.1. Traži se od Splitsko-dalmatinske Županije da, u suradnji sa „Hrvatskim Svjetskim Saborom“ bude organizator svih skupova koji se organiziraju na prostoru njezinom području, a koji vezani su za  realizaciju  programa „MEĐUNARODNOG CENTRA MLADIH“, kao što je osobno  dogovoreno između župana gospodina Ante Sanadera i predsjednika HSSD gospodina Nike Šoljka, prije početka izrade programa „MEĐUNARODNI CENTAR MLADIH.

 

4.1. Traži se od Ministarstva kulture, da osigura sredstva za urbanizaciju i izradu potrebne dokumentacije za eko-sela Jelavići, Polići,Vujčići, Bilići, Katavići i Buljani, a sve u  skladu sa pravilnikom Ministarstva i međunarodnih institucija.

4.2. Traži se od Ministarstva kulture da prihvat PRAVILNIK O ODREĐIVANJU KULTURNIH DOBARA OD NAJVEĆEG NACIONALNOG ZNAČENJA, kako je predloženo u prilogu:

 

Na temelju članka 13. stavka 1., a u svezi s člankom 70.a stavka 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03 i 157/03), ministar kulture donosi

 

                                                      PRAVILNIK

O ODREĐIVANJU KULTURNIH DOBARA OD

NAJVEĆEG NACIONALNOG ZNAČENJA

 

                                                            Članak 1.

            Ovim Pravilnikom određuju se kategorije kulturnih dobara od najvećeg nacionalnog značenja umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti sukladno hrvatskom zakonodavstvu, ili ako ne pripadaju jednoj od kategorija sastavni su dio javnih zbirki navedenih u inventarima muzeja, arhiva ili sačuvanih zbirki knjižnica ili crkvenih institucija.

 

                                                            Članak 2.

            Kategorije kulturnih dobara iz članka 1. ovog Pravilnika su:

·        Arheološki objekti stariji od 100 godina koji potječu iz:

1.    kopnenih ili podvodnih iskapanja i nalaza,

2.    arheoloških nalazišta,

3.    arheoloških zbirki.

·        Elementi koji su sastavni dio umjetničkih, povijesnih ili vjerskih spomenika koji nisu u jednom komadu, stariji od 100 godina.

·        Slike i platna, osim onih uključenih u kategoriju 4. i 5.., a koji su u potpunosti izrađeni rukom u bilo kojim materijalima i na bilo kojem mediju.

·        Akvareli, gvaševi i pasteli u potpunosti naslikani rukom na bilo kojem mediju.

·        Mozaici iz svih materijala u potpunosti izrađeni rukom, osim onih koji su obuhvaćeni kategorijama 1. ili 2., i crteži u potpunosti izrađeni rukom na bilo kojem mediju i u bilo kojim materijalima.

·        Originalne gravure, grafike, serigrafije i litografije s odgovarajućim pločama i originalni posteri.

·        Originalne skulpture ili kipovi i kopije izrađene istim postupkom kao i original, osim onih koji pripadaju kategoriji 1.

·        Fotografije, filmovi i njihovi negativi.

·        Inkunabule i manuskripti, uključujući zemljovide i muzičke partiture, pojedinačno ili u zbirkama.

·        Knjige starije od 100 godina, pojedinačno ili u zbirkama.

·        Tiskani zemljovidi statriji od 200 godina.

·        Arhivsko gradivo i bilo kakvi njegovi dijelovi, bilo koje vrste, u bilo kojem mediju, koji sadrže elemente starije od 50 godina.

·        (a) Zbirke i primjerci iz zooloških, botaničkih, mineraloških ili anatomskih zbirki.

13. (b) Zbirke od povijesnog, paleontološkog, etnografskog ili numizmatičkog

      značenja.

14. prijevozna sredstva starija od 75 godina.

15. Bilo koji drugi antikni predmet koji nije uključen u kategorije 1. – 14., stariji od 50 godina.

 

                                                            Članak 3.

            Određeno kulturno dobro sa svojstvom najvećeg nacionalnog značenja prema kategorijama iz članka 2. ovog Pravilnika, nacionalno je blago umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti i kao takvo upisuje se u Listu kulturnih dobara od nacionalnog značenja Registra kulturnih dobara sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

                                                              Članak 4.

Kulturna dobra od najvećeg nacionalnog značenja klasificirana prema članku 3. ovog Pravilnika, kvalificiraju se za povrat kada se utvrdi da su nezakonito izvezena s područja Republike Hrvatske.

                                                             Članak 5.

            Novčana vrijednost dobara iz članka 2. ovoga Pravilnika mora biti jednaka ili viša od navedene:

-         svaka vrijednost

-         1 (Arheološki objekti)

-         2 (Spomenici koji nisu u jednom komadu)

-         9 (Inkunabule i manuskripti)

-         12 (Arhivsko gradivo)

-         116.529,00 kn

-         5 (Mozaici i crteži)

-         6 (Gravure)

-         8 (Fotografije)

-         11 (Tiskani zemljovidi)

-         233.058,00 kn

-         4 (Akvareli, gvaševi i pasteli)

-         388.431,00 kn

-         7 (Kipovi)

-         10 (knjige)

-         13 (Zbirke)

-         14 (Prijevozna sredstva)

-         15 (Bilo koji drugi predmet)

-         1. 165.292,00 kn

-         3 (Slike)

           

            Vrijednost kulturnih dobara iz stavka 1. ovog članka jest vrijednost predmeta u Republici Hrvatskoj koja se utvrđuje u postavljenom zahtjevu za njihov povrat državi članici Europske unije.

                                                 Članak 6.

            Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od njegove objave u Narodnim novinama i od tada se primjenjuje

.

Klasa:

           

                                    O b r a z l o ž e n j e  P r a v i l n i k a :

Uvodno:

            Ugovorom o osnivanju Europske unije iz 1992. godine nastalo je jedinstveno tržište između država članica EU koje bez granica i unutarnjih carina otežava zaštitu kulturnih dobara nekomercijalnih vrijednosti jer protupravna trgovina često rezultira gubitkom arheoloških, umjetničkih i povijesnih podataka važnih za nacionalni identitet države. Stoga odredbe Osnivačkog Ugovora EU propisanom iznimkom od opće zabrane izvoznih i uvoznih ograničenja i drugih mjera istog djelovanja uređuju način zaštite nacionalnog blaga određivanjem kriterija za procjenu, odnosno člankom 36. «ne isključuju se zabrane ili ograničenja izvoza, uvoza ili provoza ako se radi o zaštiti nacionalnog blaga umjetničke, povijesne i arheološke vrijednosti», dok ograničenja postavljaju nacionalna zakonodavstva. Donesene su i usvojene norme europskog prava s područja građanskog prava koje uređuju zaštitu kulturnih dobara država članica EU s obvezujućom snagom. Uredba Vijeća (EEZ-a) o izvozu kulturnih dobara br. 3911/92 od 9. prosinca 1992., traži od država članica da odrede kategorije kulturnih dobara koje bi u trgovini s trećim zemljama trebale biti posebno zaštićene, ne dovodeći u pitanje definiciju nacionalnog bogatstva. Direktiva Vijeća o povratu kulturnih predmeta nezakonito odnesenih s teritorija jedne države članice u drugu, br. 93/7/EEZ od 15. ožujka 1993.,  olakšava međunarodnu suradnju određivanjem zajedničkih kategorija kulturnih predmeta, (i uz Direktivu 201/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2001. koja prethodnu Direktivu izmjenjuje i dopunjuje u odnosu na vrijednosti kulturnih predmeta - poglavlje B Direktive 93/7/EEZ). Oba ova akta EU uređuju utvrđenu iznimku od općeg pravila zabrane ograničenja slobodne trgovine robom samo za ona kulturna dobra kojima je propisom određen status nacionalnog značenja.

Hrvatska dokazuje svojim zakonodavstvom da je uvjerena u važnost zaštite kulturne baštine te kao članica Vijeća Europe od 1996. godine primjenjuje njene mnogobrojne konvencije koje se neposredno odnose na područje zaštite kulturnih dobara. Godine 2004. godina najvećim proširenjem EU većina članica Vijeća Europe su i članice EU koje prvenstveno primjenjuju akte EU. Tako u području povrata nestalog kulturnog predmeta ona konvencija Vijeća Europe koja ne zahtijeva utvrđen status nacionalnog značaja neće se primijeniti na članicu EU jer je obvezuje akt EU koji to predviđa kao uvjet zaštite.

Suvremena politika Europske unije stavlja kulturu u središte razvojnih strategija lokalnih zajednica pri čemu daje na važnosti  uzajamnom odnosu suradnje partnera na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini da u dogovorenom okviru decentralizirane razvojne politike definiraju prioritete. U stvaranju metodologije vrjednovanja određenog kulturnog dobra može biti značajno stručno ocjenjivanje lokalne zajednice iz koje je poteklo, a prema kriteriju umjetničkog, povijesnog i arheološkog značaja.

 

Uz točku 1.

 

            Točkom 1. određuje se da predmeti koji imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj imaju i značenje nacionalnog blaga na koje bi se odnosio članak 42. SSP-a. Odredbe članka 42. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EZ i njihovih država članica, odgovaraju odredbama članka 36. Osnivačkog Ugovora EU i. omogućuje se zaštita od nezakonite trgovine kulturnim dobrima zabranom njihova uvoza, izvoza ili provoza kao «robe opravdane razlozima zaštite nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti».

Postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03 i 157/03), nije sasvim usklađen s obvezujućom Uredbom i Direktivom EU, jer do sada nije zakonskim propisom određen status nacionalnog blaga kulturnim dobrima koja su po zakonu proglašena.

Uz točku 2.

             U točki 2. navedene su kategorije kulturnih dobara koje su kao zajedničke kategorije utvrđene u spomenutim aktima EU za sve članice EU, a nalaze se i u Pravilniku o određivanju kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom država članica EU (NN, br. 38/2004), štiteći nacionalno blago država članica EU u situacijama kada se nezakonito nađe na području RH.

Iako je hrvatska praksa u zaštiti kulturnih dobara  da se  zaštićuju pojedinačni (pokretni) predmeti, a ne po njihovim grupama.. Na taj način kad se nezakonito odnese predmet povijesne, umjetničke ili arheološke vrijednosti koji nije prethodno prijavljen neće se moći vratiti jer važeći pravni režim RH štiti samo pojedinačne predmete koji su prijavljeni i proglašeni kulturnim dobrom. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara implementirao je iz akata EU zajedničke kategorije prije klasifikacije kao kriterij zaštite kulturnih dobara za članice EU i nema pravne zapreke na sličan način provesti kategorizaciju hrvatskih kulturnih dobara potrebne da bi klasifikacija nacionalnog blaga od povijesne, umjetničke i arheološke vrijednosti bila uspješno obavljena.

 Uz točku 3.

            Točkom 3. naglašava se da grupe predmeta kojima pripadaju kulturna dobra prema zadanoj kategorizaciji iz članka 2. spadaju u nacionalno blago sukladno članku 70.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se upisuju u Listu kulturnih dobara od nacionalnog značenja u Registru prema članku 9. istog Zakona. Određenjem nacionalnog blaga započeti će i upis pojedinačnih kulturnih dobara sa tim statusom u treću, do sad nedostajuću Listu Registra kulturnih dobara RH.

Uz točku 4.

            U točki 4. naznačena je mogućnost zakonske zaštite kulturnog nacionalnog blaga podnošenjem zahtjeva za povrat onog kulturnog dobra od nacionalnog značaja koji je nezakonito odnesen s područja RH. Postupak se ne bi  mogao pokrenuti u državi članici EU bez zakonskog propisa o utvrđivanju kulturnih dobara od najvećeg nacionalnog značenja, a  nije u obveznom popisu iz navedenih akata EU (koji smo međutim, prihvatili za kriterij povrata iz RH članicama EU po Pravilniku NN, br. 38/04). Za ujednačeni razvoj i konkurentnost na jedinstvenom bescarinskom tržištu EU doprinosi i ravnopravna zaštita kulturne baštine. Kad Hrvatska postane punopravna članica EU, ograničenja i zabrane koja je svojim zakonskim aktima odredila za promet kulturnim dobrima sa statusom nacionalnog blaga, uvažavat će se.

 Uz točku 5.

            Točkom 5. navode se vrijednosti kulturnih predmeta u RH i kako je to predviđeno preuzetom Direktivom br. 201/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2001. koja prethodnu Direktivu izmjenjuje i dopunjuje u odnosu na - poglavlje B Direktive 93/7/EEZ.

Uz točku 6.

            Točkom 6. određuje se vrijeme primjene i stupanja na pravnu snagu.

            Republika Hrvatska je preuzimanjem Direktive EU pokazala želju da se ona primjenjuje i na kulturna dobra koja se do njena donošenja nisu smatrala nacionalnim blagom. Kulturna dobra treba proglasiti nacionalnim blagom po važećem Zakonu uz prethodnu kategorizaciju kako je to predloženo Nacrtom Pravilnika i za kulturna dobra koja su već nezakonito izvezena s područja RH. 

 

                                                                                    Prijedlog pravilnika izradila

                                                                                    Majda Rubić u suradnji sa prof. dr. Ivan Miloš.

 

4.3. Traži se od Ministarstva kulture, da imenuje osobu  (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

4. 4. Traži se od Ministarstva kulture, da osigura financijska sredstva za urbanizaciju parka skulptura, muzeja i knjižnice, koji su planirani programom „MEĐUNARODNOG CENTRA MLADIH“.

 

5.1. Traži se od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, da osigura potrebita financijska sredstva za urbanizaciju zaštite prostora, koji je predviđen programom „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

5.2. Traži se od Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva da osigura financijska sredstva za izradu idejnog riješena kongresnog centra, koji čini sastavni dio usvojenog programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

5.3. Traži se od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, da imenuje osobu  (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

6.1. Traži se od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, da osigura sredstva za urbanizaciju i izvedbu kolnih putova do zaselaka Kućetine i Pekuše (u svrhu zaštite od požara, koji najčešće nastaje na Bosansko-hercegovačkom području, a potom prelazi granicu i opustoši područja RH. Zbog nedostatka kolnog puta, sa Hrvatske strane, požar nije moguće gasiti osim kanaderima. U posljednjih 5 godina bila su 4 požara, a gasitelji su bili nemoćni).

6.2. Traži se od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, da osigura potrebita financijska sredstva za izradu programa oborinskih i otpadnih voda na prostoru koji je obuhvaćen programom „MEĐUNARODNOG CENTRA MLADIH“.

6.3. Traži se od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, da osigura sredstva za izradu i realizaciju programa međugranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine (pristupni pustevi i uspostava suradnje u svim djelatnostima koje su od interesa za obje države).

 

7.1. Traži se od Ministarstva unutrašnjih poslova, da osigura komunikaciju i zaštitu granični teritorij Republike Hrvatske, ,koji je danas nezaštićen i prolaz iz jedne države u drugu je potpuno slobodan na cijelom dijelu  kojeg obuhvaća „MEĐUNARODNI CENTAR MLADIH“.

7.2. Traži se od Ministarstva unutrašnjih poslova, da   imenuje osobu  (koordinatora ) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

8.1. Traži se od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, da sufinancira urbanizaciju  programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

8.2. Traži se od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da imenuje osobu (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

9.1. Traži se od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, da osigura sredstva za urbanizaciju zaseoka Pekuša namijenjenog  CENTRU ZA LIJEČENJE OVISNIKA O DROGI, KOCKI I ALKOHOLU, čiji kapacitet iznosi 300 do 500 ovisnika, a koji je sastavni dio programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

9.2. Traži se od Ministarstava zdravstva  i socijalne skrbi, da   imenuje osobu  (koordinatora ) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

10.1. Traži se od Ministarstva turizma, da osigura financijska sredstva za tiskanje materijala „MEĐUNARODNOG CENTARA MLADIH“ te da taj program uključi u Hrvatsku turističku ponudu u Hrvatskoj i  u svijetu.

10.2. Traži se od Ministarstva turizma, da   imenuje osobu  (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MALIH“.

 

11.1. Traži se od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, da osigura sredstva za urbanizaciju prometnica na prostoru gdje se treba realizirati program „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

11.2. Traži se od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da imenuje osobu (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

12.1. Traži se od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, da osigura financijska sredstva za urbanizaciju gospodarskih objekata predviđenih programom „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

12.2. Traži se od Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva, da imenuje osobu  (koordinatora) u Odbor za realizaciju program „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

13.1. Traži se od Ministarstvu vanjskih poslova, da osigura sredstva za urbanizaciju Svjetske ulice i 50 gradilišta predviđenih programom „MEĐUNARODNOG CENTARA MLADIH“ za države svijeta, koje će graditi objekte za mlade svoje zemlje u prepoznatljivoj arhitekturi njihove zemlje.

13.2. Traži se od Ministarstvu vanjskih poslova, da   imenuje osobu  (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

14.1. Traži se od Ministarstvo obrane, da se aktivno uključi u donošenju Odluka o realizaciji „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“ kako bi se program uskladio sa zahtjevima i potrebama toga Ministarstva.

14.2. Traži se od Ministarstva obrane,  da   imenuje osobu  (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

15.1. Traži se od Hrvatske turističke zajednice, da osigura financijska sredstva za urbanizaciju turističkih punktova predviđenih programom „MEĐUNARODNOG CENTARA MLADIH“.

15.2. Traži se od Hrvatske turističke zajednice, da imenuje osobu  (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

 

16.1. Traži se od Hrvatske gospodarske komore,  da osigura stručni nadzor i sufinanciranje skupova sa gospodarstvenicima, te predstavljanje „MEĐUNARODNOG CENTARA MLADIH“ u tuzemstvu i inozemstvu.

 

17.1. Traži se od Zavoda za zaštitu spomenika kulture, da osigura financijska sredstava za urbanizaciju prostora na kojem se nalaze spomenici kulture, u skladu sa programom „MEĐUNARODNOG CENTAR MLADIH“.

17.2. Traži se od Zavoda za zaštitu spomenika kulture, da imenuje osobu (koordinatora) u Odbor za realizaciju programa „MEĐUNARODNOG CENTRA MLADIH“.

                                                                                                              Koordinator

 

                                                                                                            Niko Šoljak prof. ing.

 P.S.

Budući da se radi o programima od šireg nacionalnog i međunarodnog interesa, a to znači i o osobito velikoj odgovornosti imenovanih osoba, drži se osobito važnim da se zamole sva ministarstva da, za prethodno navedene ovlaštene osobe, imenuju, prvenstveno, državne tajnike kako bi koordinacija između predmetno nadležnog ministarstva i nositelja pojedinih segmenata Programa, odnosno projekata bila što konkretnija, sadržajnija, kompetentnija i  učinkovitija.